Policija je zbog govora mržnje i spornih poruka koje su se prošlog tjedna čule tijekom navijačkog kortea u Splitu prijavila 23 osobe, a podaci o njihovoj ranijoj evidenciji ponovno su otvorili pitanje učinkovitosti pravosuđa i kažnjavanja huligana. Prema riječima načelnika splitsko-dalmatinske policije Marka Serdarevića, prijavljeni su dosad evidentirani zbog ukupno 202 kaznena djela i 436 prekršaja.

O navijačkom nasilju, porukama mržnje, antisemitizmu i veličanju fašizma, ali i o tome zašto se osobe s brojnim prijavama i dalje pojavljuju na utakmicama, govorilo se u ponedjeljak navečer u emisiji Otvoreno na HRT-u. Uz Serdarevića, u raspravi su sudjelovale Kolinda Kolar, zamjenica predsjednika Udruge hrvatskih sudaca, i sociolog Ivan Perkov s Fakulteta hrvatskih studija. Predstavnici Hajduka nisu se odazvali pozivu za sudjelovanje u emisiji.

Serdarević je rekao da se policija za utakmicu Hajduka i Ajaxa pripremala vrlo ozbiljno jer je bila svjesna da je riječ o događaju visokog rizika. Osiguranje je počelo dva dana prije utakmice, kada su gostujući navijači počeli pristizati u Split, a policija je očekivala moguće sukobe suparničkih skupina.

- Mi smo u četiri dana, od utorka do petka, evidentirali šest incidenata, sukoba, odnosno napada, od kojih smo tri vrlo brzo uspjeli spriječiti na način da smo bili blizu. U ostala tri slučaja dvije osobe su lakše ozlijeđene - rekao je Serdarević.

Jedan od najvećih izazova dogodio se noć prije utakmice, kada se na splitskoj Rivi, nešto prije ponoći, pokušalo sukobiti oko 500 navijača obiju skupina. Policija je uspjela spriječiti sukob.

Na sam dan utakmice, međutim, zabilježena su dva događaja koja su privukla posebnu pozornost. Tijekom navijačkog kortea izvikivale su se poruke koje, prema riječima načelnika, sadrže elemente kaznenog djela, dok je na stadionu korištena pirotehnika.

- Taj dan sukoba nije bilo, nismo imali evidentiranih napada, niti tučnjava, niti ozlijeđenih osoba - istaknuo je Serdarević.

Zbog spornih poruka tijekom kortea policija je prijavila 23 osobe. Dio osumnjičenih je priveden, dok se za ostalima još traga.

Podatak da prijavljeni navijači zajedno imaju evidentirana 202 kaznena djela i 436 prekršaja otvorio je pitanje zašto osobe koje se opetovano pojavljuju u policijskim evidencijama i dalje mogu sudjelovati na utakmicama i drugim javnim događajima.

Serdarević smatra da problem nadilazi navijačko nasilje i da je riječ o širem društvenom problemu povezanom s recidivistima, odnosno osobama koje ponavljaju kaznena djela i prekršaje.

- Mi već neko vrijeme iz Ministarstva unutarnjih poslova i policije upozoravamo da imamo problem u društvu s recidivistima kaznenih djela i prekršaja. Naime, kazneni postupak u takvim slučajevima, posebno kod nasilnih kaznenih djela, pa čak i onih kaznenih djela zlouporabe droga, traje jako dugo - upozorio je načelnik splitsko-dalmatinske policije.

Prema njegovim riječima, pojedini postupci mogu trajati i do osam godina. U međuvremenu osobe protiv kojih se vode postupci mogu počiniti nova kaznena djela ili prekršaje, dok postupci nerijetko završavaju uvjetnim presudama.

Naveo je dva primjera kako to izgleda u praksi.

- Godine 2015. jedna je osoba sudjelovala u masovnim neredima protiv policajaca na utakmici Hajduk – Dinamo. Pritom je razbila prozor na policijskom automobilu i zapalila ga. To se dogodilo u ožujku 2015. godine. Pravomoćno je osuđena u prosincu 2024. na uvjetnu kaznu. Imali smo i slučaj na Rivi, kada su četiri huligana napala trojicu vaterpolista Crvene zvezde koji su pili kavu. To se dogodilo 2019. godine. Optužnica je podignuta, a napadači još nisu presuđeni - rekao je Serdarević i dodao da mu je teško to objasniti kolegama koji procesuiraju iste ljude.

Serdarević smatra da takav sustav kažnjavanja ne ostvaruje dovoljno snažan učinak ni na same počinitelje ni na druge građane, posebno mlade koji u navijačkim skupinama mogu takve pojedince doživljavati kao uzore.

Kolinda Kolar složila se da je zabrinjavajuće kada osobe s velikim brojem policijskih prijava slobodno hodaju ulicama i dolaze na stadione. Naglasila je da je sigurnost građana zajednički interes te da i suci, kao i svi ostali, žele bez straha odlaziti na utakmice i na njih dovoditi djecu.

- Mi isto želimo slobodno ići na utakmice, dovesti dijete na utakmicu, hodati po svom gradu kad je utakmica. To je pitanje sigurnosti svih nas. To nije samo pitanje nekog izoliranog događaja, nego toga da se svi osjećamo ugodno živjeti u zemlji koja je zemlja sporta - rekla je Kolar.

Ipak, upozorila je da se podaci o broju kaznenih djela i prekršaja ne mogu tumačiti bez detaljnije analize. Sam broj prijava ne govori što se s pojedinim predmetima dogodilo, u kojoj su fazi postupci ni jesu li završili osuđujućim presudama.

- Ovako kad čujemo 600 kaznenih djela ili 600 prijava, mi ne znamo u kojem je to razdoblju, ne znamo za koja je to kaznena djela, ne znamo kako su te prijave završile. Neke od tih prijava su vjerojatno bile prekršajne, neke kaznene. Možda je po njima postupano, možda nije - objasnila je.

Kolar je istaknula i da podnošenje kaznene prijave ne znači automatski da će osoba biti osuđena. Jednako tako, postupak može završiti i bez osuđujuće presude, ovisno o utvrđenim činjenicama i dokazima.

Podsjetila je i na ograničenja kazni u prekršajnim postupcima za neprimjereno navijačko ponašanje. Kako je navela, najteža kazna koja se u takvom postupku može izreći iznosi 60 dana zatvora.

- Da imate 10 takvih postupaka, sigurno će neka od tih osoba nekad biti na slobodi. Nije to tako jednostavno, podatke možete uzimati sa svih strana - kazala je.

Kolar se osvrnula i na ranije izjave ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, koji je govorio o 150 prijava. Smatra da bi detaljan uvid u podatke o osobama i njihovim predmetima omogućio preciznije informiranje javnosti o tome kako sustav postupa u takvim slučajevima.

Da smo mi dobili samo 150 OIB-ova tih osoba, da možemo provjeriti u sustavu koji su to postupci po tim prijavama, kako su završili, mi bismo sigurno isto tako javnosti predočili podatak za svih tih 150 što se dogodilo - rekla je.