Znanstvenici su istraživali suprotnost déjà vu fenomena. I još je čudniji

Дата публикации: 08-08-2026 13:26:00

JAMAIS vu je fenomen suprotan déjà vuu, gdje poznate stvari postaju strane.

Основное содержимое страницы с новостью.

NAPIŠITE svoje ime na komad papira. Zatim ga napišite ponovno. Pa još jednom, i tako desetak, dvadeset ili trideset puta zaredom, što brže možete. Negdje na polovici popisa velika je vjerojatnost da će se dogoditi nešto neobično.

Slova će početi izgledati čudno, a riječ više nećete doživljavati kao riječ, nego kao niz znakova. Na trenutak bi vam se moglo učiniti da vaše ime pripada nekom drugom. Taj osjećaj nestvarnosti suprotnost je poznatijem fenomenu déjà vu - jezivom dojmu da se potpuno novi trenutak već dogodio.

Manje poznata suprotnost zove se jamais vu, trenutak kada poznato lice, riječ ili mjesto odjednom postanu strani, iako znate da to nisu, piše ScienceAlert.

Psiholozi taj fenomen, koji se doslovno prevodi kao "nikad viđeno", opisuju kroz neobične, sitne primjere. Glazbenici se ponekad izgube u dionici koju su odsvirali stotine puta. Neki ljudi opisuju kako su zurili u poznato lice sve dok im se nije učinilo da to nije osoba koju poznaju.

Neuropsiholog Akira O'Connor sa Sveučilišta St Andrews, jedan od vodećih istraživača fenomena, doživio ga je tijekom vožnje. Morao je stati jer su mu pedale i volan nakratko postali potpuno strani. Za razliku od déjà vua, koji većina ljudi doživi barem jednom, jamais vu je rjeđi i o njemu se manje govori.

Kako izazvati jamais vu u laboratoriju

Tim koji čine O'Connor i njegov dugogodišnji suradnik Chris Moulin sa Sveučilišta Grenoble Alpes dobio je 2023. godine Ig Nobelovu nagradu. Riječ je o satiričnom priznanju za istraživanja koja "ljude prvo nasmiju, a zatim ih potaknu na razmišljanje". Nagradu su dobili jer su otkrili kako u laboratoriju, samo uz pomoć olovke i papira, izazvati osjećaj jamais vu.

Metoda je bila iznimno jednostavna. Devedeset i četvero studenata dobilo je zadatak da neprestano prepisuju istu riječ, od uobičajenih poput "vrata" do rjeđih, te da stanu čim im postane čudna.

Oko 70 posto sudionika prestalo je pisati, obično nakon jedne minute i otprilike 33 ponavljanja. U drugoj verziji eksperimenta, gdje se koristila samo engleska riječ "the", 55 posto ispitanika stalo je nakon 27 ponavljanja. Njihovi opisi tog trenutka najbolje ilustriraju fenomen. "Što ih dulje gledaš, gube smisao", rekao je jedan sudionik.

"Imao sam osjećaj da gubim kontrolu nad rukom", dodao je drugi. Treći je opisao: "Ne izgleda ispravno, kao da to uopće nije riječ, nego me netko uvjerio da jest." Jedan sudionik prepoznao je osjećaj izvan laboratorija: "Na ispitima točno napišem neku riječ, ali je onda stalno gledam jer počnem sumnjati da je ipak pogrešna."

Porijeklo ideje o zasićenju

Trenutačno objašnjenje temelji se na onome što psiholozi nazivaju zasićenje. Ideja je da se u riječ, lice ili predmet može gledati toliko intenzivno i učestalo da se moždani prikaz toga privremeno preoptereti i prestane imati smisla. Iako se čini kao nova spoznaja, radi se o staroj ideji. O'Connor i Moulin proveli su gotovo 15 godina razvijajući eksperiment za koji su mislili da je originalan.

Kasnije su otkrili da je psihologinja Margaret Floy Washburn, jedna od nepravedno zanemarenih osoba u povijesti psihologije, objavila gotovo identičan rad još 1907. godine sa studenticom Elizabeth Severance. One su fenomen opisale kao "gubitak asocijativne moći riječi nakon dugotrajnog fiksiranja" i utvrdile da se tiskana riječ nakon tri minute zurenja počinje "raspadati".

Neočekivani izvor fenomena

Dugo se pretpostavljalo da zasićenje dolazi "odozgo prema dolje", odnosno da je riječ o kvaru u moždanim sustavima za jezik i značenje.

Međutim, studija iz 2024. objavljena u časopisu Communications Biology značajno je zakomplicirala tu sliku. Istraživači su izradili model dubokog učenja koji oponaša vidni korteks, dio mozga koji obrađuje osnovne oblike puno prije nego što se pojavi značenje. Zatim su mu prikazivali vizualne obrasce koji se ponavljaju i pratili njegovu sposobnost klasifikacije.

Točnost modela je rasla, dosegla vrhunac, a zatim je, bez ikakvih drugih promjena, počela padati. Sam čin gledanja bio je dovoljan. Tim zaključuje da bi zasićenje mogao biti proces koji ide "odozdo prema gore" i koji je ukorijenjen u osnovnoj vizualnoj obradi.

Ako se to pokaže točnim i za ljudski mozak, jamais vu možda ne započinje gubitkom vjere mozga u značenje riječi. Moguće je da počinje time što vizualni sustav jednostavno odustaje od prepoznavanja onoga što ta riječ jest.

Mračna strana i veza s drugim stanjima

Poznato je da nisu svi jednako skloni ovom fenomenu. Studija iz 2023. pokazala je da su starije osobe znatno manje osjetljive na zasićenje od mlađih. Jamais vu ima i svoju mračniju stranu. Kod osoba s epilepsijom temporalnog režnja može se pojaviti kao aura prije napadaja - nevoljni val nepoznatosti u poznatoj prostoriji ili pred poznatim licem, što je često praćeno strahom.

Zasićenje bi moglo igrati ulogu i u opsesivno-kompulzivnom poremećaju (OKP). Učestalo provjeravanje, primjerice jesu li vrata zaključana, može izazvati isti efekt zasićenja. Vrata više ne izgledaju zaključano, pa ih osoba provjerava ponovno, a upravo to neprestano provjeravanje sprječava da ona ikada izgledaju "dovoljno zaključano".

Istraživanja su tek na početku. Točno povezivanje zasićenja, efekta verbalne transformacije i jamais vua ostaje otvoreno pitanje. Također nije jasno mijenja li otkriće o vidnom korteksu način na koji bi se ti fenomeni trebali tretirati kod ljudi kojima su oni simptom, a ne samo zanimljivost.

To znači da sljedeći put kada vam se učini da je vaše vlastito ime napisao netko nepoznat, ne umišljate. Samo promatrate svoj mozak kako radi nešto što znanstvenici još uvijek pokušavaju objasniti.

Схожие новости

#	Наименование новости	Тональность	Информативность	Дата публикации
1	Novo istraživanje otkrilo da se zaboravljena sjećanja mogu vratiti	0	5.02	07-08-2026
2	Naši znanstvenici će istražiti što klimatske promjene i turizam rade Jadranskom moru	0	10	11-08-2026
3	Znanstvenici otkrili zašto komarci neke ljude bodu više	0	10	04-08-2026
4	I očeva prehrana utječe na zdravlje bebe, ne samo majčina	0	5.97	09-08-2026
5	Zašto su grupe pametnije od pojedinaca? Odgovor nije prosjek mišljenja	0	6.4	07-08-2026
6	Znanstvenici otkrili kako se tisuće mrava sinkroniziraju bez vođe	0	7.84	11-08-2026
7	Istraživanje: Posljedice covida na mozgu vidljive i gotovo pet godina nakon zaraze	0	8.44	10-08-2026
8	Znanstvenici: Previše proteina moglo bi ubrzati probleme povezane sa starenjem	0	8.67	10-08-2026
9	Psihopatske crte ličnosti povezane s bakterijama u crijevima, pokazala studija	0	7.84	11-08-2026
10	Znanstvenici rekonstruirali mirise Pompeja prije erupcije Vezuva	0	6.78	10-08-2026

Классификация: Наука. Схожих патентов: 0. Схожих новостей: 10. Тональность: 0. Информативность: 7.56. Источник: www.index.hr.