Prvi dan 31. NT konferencije u Portorožu okupio je više od 2000 poslovnih lidera i IT stručnjaka iz regije, a središnje pitanje Business Daya bilo je kako umjetnu inteligenciju (AI) iz faze testiranja i eksperimentiranja pretvoriti u mjerljivu konkurentsku prednost te pritom sačuvati ključnu ulogu ljudske prosudbe, iskustva i znanja.

Švedski novinar, autor i govornik Andreas Ekström u svom je predavanju pojam organske inteligencije suprotstavio umjetnoj inteligenciji. Poručio je da nove tehnologije često procjenjujemo prebrzo i da zbog toga donosimo pogrešne zaključke. Naglasio je da tehnologija nije neutralna – umjetna inteligencija nema vlastitu etiku, već djeluje prema uputama onih koji je stvaraju i koriste. Upravo ga zato, istaknuo je, više od same tehnologije zabrinjava koncentracija moći u rukama ljudi i organizacija koje njome upravljaju.

Poslovnim je liderima savjetovao da s primjenom AI-ja krenu od rutinskih zadataka u kojima ta tehnologija može donijeti najveću vrijednost, da njezino uvođenje ne prepuste samo mladim entuzijastima, nego najiskusnijim i najutjecajnijim ljudima u organizaciji te da timovima ostave prostor za iskren razgovor o iskustvima.

Charles Calestroupat, potpredsjednik Microsofta za Južnu Europu, u svom je uvodnom predavanju govorio o tome kako organizacije mogu prijeći iz faze eksperimentiranja s umjetnom inteligencijom u naprednu transformaciju poslovanja. U izlaganju se posebno osvrnuo i na zemlju domaćina konferencije. „Za slovenske tvrtke umjetna inteligencija znači rast, bolje iskustvo zaposlenika, snažniji angažman korisnika, pametnije procese i bržu inovaciju. No stvarna prednost ne proizlazi samo iz tehnologije, nego iz povezivanja ljudske stručnosti i prosudbe s umjetnom inteligencijom te iz izgradnje organizacija koje neprestano uče i prilagođavaju se. Slovenija ima talent, poduzetnički kapacitet i ekosustav da ovaj prijelaz pretvori u trajnu konkurentsku prednost,“ zaljučio je Calestroupat.

Press photo

Tijekom panela Vide li organizacije doista povrat ulaganja u umjetnu inteligenciju? moderator Daniel Fazlić razgovarao je s Yannom Andronopoulou, direktoricom Microsofta za Grčku, Cipar, Maltu i regiju Adriatic, Georgeom Georgiopoulosom, glavnim direktorom za korisnike (CCO) u Satori Analyticsu, Davidom Vidmarom, direktorom prodaje za IT i korporativni segment u Gen-I-ju, te Davidom Rozmanom, upravljačkim partnerom u BizIT-u.

Panelisti su se složili da su tvrtke podijeljene na one koje još eksperimentiraju AI-jem i one koje koriste tehnologiju da iznova osmisle procese te ostvaruju vrijednost vidljivu u bilanci. Andronopoulou je kao primjer navela Microsoftovu korisničku podršku, gdje se 31 posto slučajeva sada rješava već u prvom pozivu, a Georgiopoulos je izdvojio tri kriterija za procjenu AI projekta: mjerljivu vrijednost, vrijeme do njezina ostvarenja te spremnost podataka, tehnologije i ljudi. Rozman je poručio da tvrtke često brkaju usvajanje alata sa stvarnom poslovnom vrijednošću te da umjesto „gdje primijeniti AI“ treba pitati „gdje ljudi najviše gube vrijeme.“

Vidmar je naglasio da usvajanje umjetne inteligencije mora biti prioritet, ali i upozorio da samo dijeljenje licenci za AI alate nije dovoljno. Andronopolou je istaknula kako je Microsoft već 32 godine dio slovenske tehnološke priče te da je tvrtka zajedno s partnerima usmjerena na AI transformaciju zemlje – od razvoja kvalificiranije radne snage i jačanja javnih usluga do podrške zajednicama i tvrtkama svih veličina. Dodala je da Microsoft ima važnu ulogu u povezivanju tog ekosustava kako bi Slovenija postala otpornija i konkurentnija u digitalnom gospodarstvu.

Press photo

Dragan Petric, izvršni urednik magazina BUG, na panelu AI Across Adriatic: What can we learn from each other razgovarao je s Damirom Dizdarevićem iz Logosofta (BiH), Joškom Mrndžeom, bivšim direktorom Googlea Adriatic (Hrvatska), Milošem Đurkovićem iz Amropa/Metadrivena (Srbija) i Andražem Logarom iz Slovenskog tehnološkog foruma (Slovenija). Panelisti su se složili da regija znatno zaostaje u stvarnoj primjeni umjetne inteligencije u poslovanju, iako je mnogi svakodnevno koriste kao osobni alat.

Prema podacima koje je naveo Mrndže, Hrvatska je ispod prosjeka Europske unije po korištenju AI-ja. Razlozi su nedostatak kapaciteta i budžeta te pitanja privatnosti i kibernetičke sigurnosti. Naprednije su tehnološke tvrtke i telekomi, a najviše zaostaju sektori turizma i proizvodnje. Dizdarević je naveo da je, prema istraživanju OECD-a za zapadni Balkan, oko 50 posto tvrtki isprobalo AI, ali ga je u poslovne procese uključilo tek osam posto. Dodao je da regija ima priliku preskočiti pojedine razvojne faze ako prvo izgradi kulturu njegova usvajanja.

Đurković je istaknuo da razlike u primjeni umjetne inteligencije nisu toliko povezane s državama koliko s pojedincima i industrijama, uz primjer srpskih banaka koje AI već koriste za otvaranje računa i odobravanje kredita. Logar je zaključio da tvrtke u regiji uspijevaju stvarati proizvode i radna mjesta unatoč ograničenom okruženju. Sudionici panela istaknuli su da regija ne zaostaje u znanju ili infrastrukturi, već ponajprije u konkretnoj primjeni umjetne inteligencije. Kao važan korak prema napretku izdvojili su razmjenu primjera dobre prakse iz sektora koji su već napravili značajne pomake, poput bankarstva i tehnologije, te snažniju međusobnu suradnju.