Dupini koriste spužve kao alat. Znanstvenici otkrili da im to mijenja gene

Дата публикации: 03-08-2026 12:26:00

STUDIJA otkriva da dupini u zaljevu Shark Bay koji koriste spužve za lov imaju suptilne epigenetske razlike. Ovo sugerira da kulturološke prakse mogu ostaviti jedinstven biološki otisak na genima.

Основное содержимое страницы с новостью.

MALA populacija dupina u australskom zaljevu Shark Bay koristi se neobičnom tehnikom lova: na njušku navlače morsku spužvu dok pretražuju dno u potrazi za ribom skrivenom u pijesku. Nova studija otkriva da ova naučena vještina ostavlja i jedinstven biološki trag na njihovim genima. Istraživanje pokazuje da dupini koji koriste spužve imaju suptilne razlike u svom epigenomu, što upućuje na to da kulturološke prakse mogu imati biološke posljedice, piše Science Alert.

Tehnika koja se prenosi generacijama

Spužva štiti njušku dupina od oštrog pijeska, ali im omogućuje i da pretraže veće područje te da love u dubljim vodama. Ova domišljata tehnika poznata je znanstvenicima više od 25 godina i samo je jedan od primjera kako dupini koriste alate.

U istom zaljevu primijećeni su i dupini koji koriste školjku za hvatanje ribe, a tu vještinu, kako su istraživači otkrili 2020. godine, uče od svojih vršnjaka. Za razliku od toga, korištenje spužve prenosi se s majke na mladunče. Riječ je o zahtjevnom zadatku jer spužva ometa dupinovu eholokaciju, no očito je dovoljno korisna da se prenosi kroz generacije.

Biološki otisak kulture

Istraživači su sada utvrdili da se dupini koji koriste spužve ne razlikuju samo po ponašanju. Njihov epigenom - skup reverzibilnih kemijskih modifikacija koje utječu na ekspresiju gena bez promjene DNK slijeda - također pokazuje razlike.

Drugim riječima, kulturološka praksa može ostaviti biološki otisak. "Potencijalna veza između kulture i epigenetike slabo je istražena izvan ljudske vrste", objašnjava tim koji vodi evolucijski biolog Michael Krützen sa Sveučilišta u Zürichu.

"Razumijevanje tih interakcija ne samo da će pružiti nove uvide ekolozima koji se bave ponašanjem, već bi moglo rasvijetliti i ljudsku evoluciju te premostiti jaz između kulturnih praksi i njihovih bioloških temelja."

Drugačiji način života

Spužve koristi samo dio populacije indopacifičkih dobrih dupina (Tursiops aduncus) u zaljevu Shark Bay, i to prvenstveno ženke. Takav lov troši puno energije, ali donosi i specifične prednosti. Dupini koji se služe spužvama provode više vremena u potrazi za hranom, manje se odmaraju i često love sami.

Hrane se drugačijim plijenom, imaju odvojene društvene mreže, a njihova bi im snalažljivost mogla pomoći da budu otporniji na morske toplinske valove kada uobičajeni izvori hrane postanu rijetki.

Iako dijele isto stanište i često su u bliskom srodstvu, neki dupini nauče tehniku, dok je drugi nikada ne pokušaju. To je ovu populaciju učinilo idealnim prirodnim eksperimentom za proučavanje veze između kulturološkog ponašanja i epigenetskih razlika.

U potrazi za epigenetskim signalom

Znanstvenici su analizirali uzorke kože 96 dupina prikupljane tijekom više od dva desetljeća. Potvrđeno je da 23 dupina koriste spužve, dok 73 njihova susjeda to ne čine. Tim je ispitao gotovo 30.000 mjesta u genomu gdje se može dogoditi metilacija DNK, uobičajena epigenetska modifikacija.

Metilacija djeluje kao regulator jačine aktivnosti gena - dodavanjem malih kemijskih oznaka stanice mogu pojačati ili smanjiti aktivnost gena bez promjene samog genetskog koda. Poznato je da se ti obrasci mijenjaju ovisno o dobi, prehrani, stresu i okolišnim uvjetima.

Istraživači su koristili model strojnog učenja kako bi provjerili mogu li obrasci metilacije razlikovati dvije skupine dupina, što je model uspio s umjerenom točnošću.

Niti jedno pojedinačno mjesto metilacije nije se posebno isticalo, već je signal bio raspršen kroz mnogo malih razlika. Konačni se model oslanjao na uzorke na 21 mjestu u DNK, a ne na jedan jasan genetski marker. To se podudara sa spoznajom da složena ponašanja rijetko kontrolira samo jedan gen.

Što je bilo prvo?

Ovo otvara pitanje uzroka i posljedice. Mijenja li učenje korištenja spužve metilaciju, ili postojeće epigenetske razlike čine dupine sklonijima takvom ponašanju? Moguće je i da na oboje utječu drugi čimbenici povezani s takvim načinom života.

Kulturna ponašanja ne mijenjaju samo postupke životinja, već mogu preoblikovati njihovu prehranu, društveni život i potrošnju energije, što bi teoretski moglo promijeniti obrasce metilacije. Istraživanja na drugim vrstama pokazuju da se epigenetske promjene mogu i naslijediti.

Ograničenje studije je etičke prirode; tim je analizirao kožu jer je to jedino tkivo koje se može sigurno uzeti od divljih dupina, a ona možda ne odražava u potpunosti promjene u mozgu.

Ipak, evolucijski biolozi odavno znaju da kultura može dugoročno oblikovati genetiku, kao što je slučaj sa širenjem tolerancije na laktozu kod ljudi. Ova studija sugerira da bi tijela mogla imati i brži mehanizam za prijenos strategija preživljavanja putem bioloških poruka unutar epigenoma.

Схожие новости

#	Наименование новости	Тональность	Информативность	Дата публикации
1	DNK nije samo dvostruka uzvojnica. Znanstvenici pronašli skrivene oblike	0	14.85	06-08-2026
2	Znanstvenici: Gljivice iz probavnog sustava gusjenice razgrađuju stiropor	0	8.36	06-08-2026
3	Kako je izmet drevnih životinja potaknuo evoluciju složenog života	0	6.87	04-08-2026
4	Znanstvenici uzgojili salatu s ključnim proteinom iz mesa	0	8.4	06-08-2026
5	Учёные впервые зафиксировали охоту дельфинов при помощи раковин на востоке Австралии	0	9.48	12-08-2026
6	Raptorial insect forelegs evolved repeatedly but never converged on one winning design	0	7	07-07-2026
7	Shark finning regulations have not significantly changed global trade, new analysis finds	0	7.44	31-07-2026
8	Американские ученые обнаружили акул-вегетарианцев	0	0	07-09-2018
9	Sharks, spines and speed: The hidden architecture behind different swimming styles revealed	0	7.21	27-07-2026

Классификация: Наука. Схожих патентов: 0. Схожих новостей: 9. Тональность: 0. Информативность: 7.71. Источник: www.index.hr.